Đorđe Marković: Pčelarstvo od hobija do biznisa

“Mladi pčelari treba da počnu sa manjim brojem košnica,  i da pre svega vide da li mogu da se bave ovim poslom ili ne,  i tek ako su sigurni onda treba da razmišljaju o većem broju košnica, jer za neku pristojnu zaradu je kažu potrebno do stotinak košnica. Pored toga, ovaj posao pre svega zavisi od vremena,  a prethodne dve godine što se tiče prinosa bile su ispod proseka“, kaže na početku razgovora Đorđe Marković, koji se već deset godina uspešno bavi pčelarstvom.

Ovaj tridesetjednogodišnji doktor veterinarske medicine iz Valjeva,  u svet pčelarstva zakoračio je još dok je studirao na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu. Sada uporedo sa poslom veterinara u Rađevom, selu nadomak Valjeva održava i pčelinjak gde trenutno ima sto košnica.

“ Ljubav prema pčelama se rodila tokom studiranja jer smo na fakultetu imali tri predmeta o pčelarstvu. Pre toga u mojoj porodici niko se nije bavio ovim poslom. Krajem 2008. sam nabavio prvih pet košnica i nakon izvesnog vremena sam uvideo da hobi odnosno da lepo može da se spoji sa korisnim pa tako sad imam sto pčelinjih zajednica“, ovako o svojim prvim koracima u pčelastvu priča Đorđe i dodaje da u ovom poslu i ne može “baš brzo da se zaradi jer je potrebno iskustvo“.

Ilustracija: Đorđe Marković u pčelinajku, , foto: Dejan Davidović

Ilustracija: Đorđe Marković u pčelinajku, , foto: Dejan Davidović

Prošle godine je kaže bagrmovog meda bilo 7 do 8 kilograma po košnici a suncokretovog, pošto je i seleći pčelar, i preko 30 kilograma. Sav med plasira na veliko,  i najveću količinu izveze na tržište Italije i Nemačke.

“Otkupna cena meda na veliko trenutno je zadovoljavajuća, pa je tako kilogram bagremovog meda 4,2 eura, dok je cena suncokretovog meda oko 2 eura iz razloga što ovaj med zbog velike količine polena brzo kristališe. Prilikom otkupa najpre se uzimaju uzorci, zapečate se burad i nakon što rezultati analiza pokažu da u medu nema primesa antibiotika i da nije dodavan šećer, otkupljivači isplaćuju med koji dalje ide na tržište“, objašnjava Đorđe.

Ilustracija: Pčelinjak Markovića, foto: Dejan Davidović
Ilustracija: Pčelinjak Markovića, foto: Dejan Davidović

Poredeći pčelarstvo sa drugim granama poljoprivrede,  Đorđe kaže da je proizvodnja meda lakši posao “pre svega što pčelari bar šest meseci tokom godine nisu u obavezi da maltene svaki dan provode u pčelinjaku kao što je to slučaj u govedarstvu ili ovčarstvu“. Navodi i da podsticaji od strane ministarstva poljoprivrede od 720 dinara po košnici, za pčelare koji imaju preko 20 košnica i prijavljeno gazdinstvo, dosta znače “ s obzirom da do pre nekoliko godina ova proizvodnja nije subvencionisana,  sada je jako dobro što je država izašla u susret pčelarima. Meni su subvencije isplaćene pre mesec ipo dana kada je i novac bio potreban za kupovinu hrane i preparate koji se koriste protiv varoe“.

Na području Valjeva, Osečine, Mionice, Uba, Ljiga i Lajkovca pri ovdašnjim pčelarskim udruženjima ima imeđu 300 i 400 registrovanih pčelara u čijem je vlasništvu oko 11.000 pčelinjih društava.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca