U cilju unapređenja vinogradarsko-vinarskog sektora i jačanja konkurentnosti proizvođača grožđa i vina Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede svake godine sprovodi set mera finansijske podrške kojima su obuhvaćene sve faze proizvodnje (proizvodnja sadnog materijala, proizvodnja grožđa i proizvodnja vina), unapređenje kvaliteta, kao i uspostavljanje i funkcionisanje proizvodnje vina sa oznakom geografskog porekla kao proizvoda sa dodatom vrednosti i promociju ovih proizvoda.

Najznačajnije mere namenjene proizvođačima grožđa i vina su:

1) Podsticanje podizanja novih proizvodnih vinograda kroz povraćaj sredstava za kupljene sadnice, postavljanje naslona, pripremu i obradu zemljišta za sadnju, kao i analizu zemljišta u maksimalnom iznosu do 3 miliona dinara po korisniku, uz posebne povoljnosti (bonuse) za zasade sa autohtonim i domaćim stvorenim sortama vinove loze i vinograde podignute na najpovoljnijim pozicijama za gajenje vinove loze.

Visina iznosa podsticaja je 50% od vrednosti troškova umanjenih za troškove poreza na dodatu vrednost, a za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi u iznosu od 65%, umanjenih za troškove poreza na dodatu vrednost.

Podsticaji za podizanje proizvodnih zasada obuhvataju sledeće troškove za:

  1. a) nabavku sadnica vinove loze – u maksimalnom iznosu do 2.000.000 din;
  2. b) nabavku naslona – u maksimalnom iznosu do 700.000 din;
  3. v) obradu zemljišta i sadnju – u maksimalnom iznosu do 200.000 din;
  4. g) analizu zemljišta – u maksimalnom iznosu do 100.000 din.

Minimalna površina zasada za koji se može ostvariti podsticaj je 0,10 hektara, a maksimalna površina 10 hektara.

Bonusi:

– 100.000 din/ha za zasade sa autohtonim sortama i  domaćim stvorenim sortama vinove loze;

– 100.000 din/ha za zasade podignute na nadmorskim visinama preko 200 metara;

– 100.000 din/ha za zasade podignute na terenima sa nagibom većim od 10 stepeni ili na terasiranim površinama, i

– 100.000 din/ha za zasade na južnim ekspozicijama.

2) Podsticanje proizvodnje sadnog materijala i sertifikacije i klonske selekciju vinove loze, odnosno unapređenja rasadničarske proizvodnje vinove loze.

Ovi podsticaji trenutno obuhvataju:

  1. a) Podsticaje za podizanje matičnih zasada predosnovne i osnovne kategorije vinove loze – maksimalni iznos do 3.000.000 dinara po korisnik.
  2. b) Podsticaje za proizvodnju lozno-sadnog materijala – maksimalni iznos do 500.000 dinara po korisniku.
  3. v) Podsticaje za sertifikaciju i klonsku selekciju – maksimalni iznos do 10.000.000 dinara po korisniku.

3)         Podrška investicijama za nabavku novih mašina, opreme za unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje (uključujući vinogradarstvo) i to u iznosu od 50% od iznosa troškova investicije umanjenih za troškove poreza na dodatu vrednost, a za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi u iznosu od 65% od iznosa troškova investicije umanjenih za troškove poreza na dodatu vrednost (nabavka mehanizacije i opreme za navodnjavanje i zaštitu od bolesti, štetočina, korova, grada, ekstremnih temperatura i dr).

Maksimalni iznos koji može da se ostvari podnosilac zahteva je trenutno do 3.000.000 dinara.

4) Podrška opremanja vinarija kroz meru podrške investicijama u preradu i marketing – podsticajna sredstva za unapređenje konkurentnosti kroz podršku investicijama u preradu grožđa (vinarstvo) i marketing.

Podsticajna sredstva su u iznosu od 50% od iznosa troškova investicije umanjenih za troškove poreza na dodatu vrednost, a za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi u iznosu od 65% od iznosa troškova investicije umanjenih za troškove poreza na dodatu vrednost (nabavka opreme za proizvodnju vina, laboratorijske opreme, opreme za dezinfekciju radnika i dr.).

Maksimalni iznos podsticaja po korisniku podsticaja iznosi 5.000.000 dinara.

5) Podrška unapređenju kvaliteta vina kroz refundaciju dela troškova laboratorijskih analiza vina u cilju poboljšanja kvaliteta, i to 40%, odnosno 55% (područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi) troška umanjenih za troškove poreza na dodatu vrednost. Maksimalni iznos po podnisocu zahteva je za proizvođače vina bez geografskog porekla 25.000 dinara odnosno 50.000 dinara (područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi); a za proizvođače vina sa geografskim poreklom je 100.000 dinara.

6) Podrška funkcionisanju udruženja proizvođača vina sa oznakom geografskog porekla kroz refundaciju dela troškova koji nastaju u cilju uspostavljanja, funkcionisanja i promovisanja naših oznaka geografskog porekla za vina (vezano za izradu elaborata za datu oznaku geografskog porekla, angažovanje lica za internu kontrolu unutar oznake, promociju oznake) i to 40%, odnosno 55% (područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi) troška umanjenih za troškove poreza na dodatu vrednost. Maksimalni iznos podsticaja po korisniku (udruženje) je 500.000 dinara.

Ilustracija: vinova loza početak vegetacije lastar
Ilustracija: vinova loza početak vegetacije lastar

Pored navedenih mera, unazad više godina troškove kontrole proizvodnje vina sa geogografskim poreklom, uključujući i laboratorijske analize i senzorno ocenjivanje vina sa geografskim poreklom ne snose proizvođači vina, već sredstva obezbeđuje Ministartvo. Ovim se teži da se unapredi situacija u proizvodnji vina sa geografskim poreklom i da se svi domaći proizvođači animiraju da proizvode visokokvalitetna vina sa geografskim poreklom, uz istovremeno smanjenje troškova proizvođača za proizvodnju ovakvih vina.

Propisi o vinu Republike Srbije su u velikoj meri usklađeni sa zakonodavstvom EU. Do sada je Republika Srbija usvojila niz propisa vezanih za organizaciju tržišta vina, kao i politiku kvaliteta u sektoru vina kojima je u svoje zakonodavstvo prenela osnove EU acquis u ovom sektoru, koji se pre svega bazira na Uredbi (EU), br. 1308/2013 i Uredbi (EU), br. 251/2014, kao i uredbama koje bliže uređuju pojedine oblasti.

Donet je Zakon o vinu („Službeni glasnik RS”, br. 41/09 i 93/12), kojim su stvoreni uslovi za detaljnu transpoziciju većine EU zahteva u sektoru vina. Takođe, doneto je više pravilnika kojima su obezbeđeni uslovi za sprovođenje određenih EU zahteva, pre svega vezanih za vođenje Vinogradarskog i Vinarskog registra, obavezne prijave proizvodnje grožđa, proizvodnje vina i zaliha vina, enološke postupke i enološka sredstva, ispitivanje kvaliteta i metode analize vina, deklarisanje, PDO/PGI sistem geografskog porekla vina i dr. U cilju potpunog usaglašavanja zakonodovastva Republike Srbije sa EU propisima, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sprovodi aktivnosti kojima će se detaljnije urediti pre svega oblasti koje se odnose na kretanja proizvoda, uspostavljanje proizvođačkih organizacija, program pomoći sektoru vina, kao i određene aromatizovane proizvode od vina. Takođe, treba imati u vidu da se sama regulativa Evropske unije koja se odnosi na organizaciju tržišta vina bazira na osnovnoj uredbi donetoj 2013. godine, a da su EU uredbe kojima se bliže uređuju određene oblasti u ovom sektoru donete 2008 i 2009. godine po osnovu stare EU regulative. Iz ovog razloga, a u cilju adekvatnog usaglašavanja, ministarstvo konstatno prati promene i dopune koje EU sprovodi u svojoj regulativi.

Sektor vina nije obuhvaćen IPARD II programom za Republiku Srbiju za period 2014 – 2020. godine, ali se nakon pripremljene sektorske analize program može izmeniti. Merama IPARD II programa Investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava i Investicije u fizičku imovinu koje se tiču prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, obuhvaćena je podrška za proizvodnju i preradu grožđa, koje nije namenjeno za proizvodnju vina i jakih alkoholnih pića.

16