Sabahudin Rizvanović: Biti pčelar nije mala stvar

Sabahudin Rizvanović iz Ribarića,  od detinjstva pamti da su se njegovi preci bavili pčelarstvom. Kako nam  ističe Sabahudin, on je peta generacija koja pčelari. Bez obzira što je po struci stolar, specijalizovan da pravi sobna vrata, zimi  pravi košnice i prodaje, i to mu dobro ide.  Po rečima našeg sagovornika, od pčelarstva može da se živi, ali mora da se uloži puno rada i truda.

  Pčelari sa 50 DB košnica, i 30 LR. Kako ističe ima nameru da proširi društva, ali otom potom.

Ilustracija: pčelinjak Rizmanovića
Ilustracija: pčelinjak Rizvanovića

Sabahudin je  seleći pčelar. Sezonu počne sa bagremovom pašom, a onda nastavlja selidbu. Med Rizvanovići prodaje na malo, a kako kaže sa prodajom za sada nema problema i za njega je pčelarstvo uvek bilo isplativ posao.

Po njegovim rečima, ova godina je dobro počela, bagremova paša je bila odlična, a livadska paša u njegovim krajevima je lošija zbog obimnih padavina. Pored Sabahudina, pčelarstvom se bavi i njegova porodica, koja mu dosta pomaže u svemu. Što se tiče prinosa, moglo bi se reći da je u pešterskom kraju prinos negde oko 15 kg po košnici.

Sabahudin je i predsednik Udruženja koje se zove „Mokra Gora Ribariće „, a osnovali su i zadrugu „Dolina Ibra“, koja broji 10 članova.  Formiranjem zadruge žele da konkurišu spremajući projekat da bi dobili opremu za pčelarstvo,  kao što su linije za satne osnove i linije za pogače.

-Podržavam rad SPOS-a, i Rodoljuba Živadinovića, on je dosta uradio za pčelare i pčelarstvo, istakao nam je Sabahudin.

Kako bi godina bila dobra, važno je i da pčele sezonu dočekaju u dobroj kondiciji nakon zime. Sabahudin  dodaje da je najosnovnije pripremiti dovoljno hrane pčelama u jesen.

– Najbolja hrana je med, te tako treba ostaviti 18 kilograma po košnici da pčele zazime na medu. Mnogi se odlučuju da koriste šećer, ali posle takve prihrane ne dočekaju proleće sa živim pčelama. Ovako može da prezimi i da živi još šest do osam meseci, koliko joj je životni vek – napominje on.

Prirodni med nije gotovo uopšte lepljiv. Uzmite malo meda i protljajte između prstiju. Prirodni med bi trebalo da se upije u kožu. Ako se dogodi da trljanjem med postane lepljiv, to znači da ovakav med sadrži šećer ili zaslađivače, istakao nam je Sabahudin na kraju razgovora.

Iz ove kategorije

Pročitajte i

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca

Reklamni prostor