Polako posao u poljoprivredi jenjava, nema toliko kao preko leta, ali ipak za poljoprivrednika nema odmora. U voćarstvu, većina voća je obrana, ali beru se još zimske sorte jabuka i krušaka, ali trebalo bi završiti kalemljenje voćaka očenjem na spavajući pupoljak.
Najveći broj voćaka ne zahteva posebne mere zaštite u jesen, sem krušaka. U starijim i zapuštenim rasadima može se pojaviti kruškin cvetožder, a šteta koju napravi primećuje se tek u proleće. Prskanje se vrši jednom, krajem septembra, kada su obrani svi plodovi.

Što se tiče vonove loze, većina stonih sorti dozreva u septembru. Kako ne sazrevaju svi grozdovi u isto vreme, berba se sprovodi u nekoliko etapa.
S berbom grožđa se počinje kada je zrelo najmanje 30% roda. Beru se isključivo zreli i zdravi grozdovi. Stono grožđe predstavlja osvežavajući, ukusan i lako svarljiv proizvod sa velikom kaloričnom vrednošću i povoljnim kiselinskim sastavom.
Stono grožđe se po pravilu bere u nekoliko navrata, a u nekim krajevima poput Krita dopušta se da svo grožđe sazri pa se onda bere u jednom navratu.
Pre berbe utvrđuje se zrelost grožđa na osnovu npr. glikoacidometrijskog indeksa (SAD), tj. berba se vrši kada ovaj pokazatelj dostigne maksimalne vrednosti za određenu sortu. Međutim, čak i kod ovako uređenih tržišta dopuštaju se kompromisi, u smislu ranije berbe kod ranih sorti (kada se ispune uslovi minimalnog stepena zrelosti).
Grožđe stonih sorti namenjeno konzumaciji u svežem stanju treba da bude dovoljno zrelo ali ne i prezrelo, po izgledu treba da je lepo, sa bobicama normalne krupnoće i ujednačene veličine, čvrstim bobicama sa elastičnom pokožicom, čvrsto pričvršćenim za peteljčicu, sa neporemećenom voštanom prevlakom. Sve su ovo osobine važne za transportabilnost i čuvanje grožđa.
Ovo je period kada počinju i pripreme za jesenju sadnju vinove loze. U našim klimatskim uslovima jesenja sadnja je bolja od prolećne. Zemljište se priprema tako što se uz duboku zimsku obradu đubri stajskim i mineralnim đubrivima.
Kada se sadi kalemljena loza veoma je važno odabrati i adekvatnu podlogu. A ona će zavisiti od tipa zemljišta i mnogih drugih faktora pa je najbolje da se oko izbora podloge posavetujete sa stručnjakom.