Saveti za gajenje paprike u plastenicima

Paprika zahteva idealnu pripremu zemljišta u plastenicima. Neophodno je zemljište nekoliko puta preći mašinama, kod dugogodišnje proizvodnje na istoj lokaciji, potrebno je podrivanjem razbiti plužni đon, odnosno tvrdi sloj zemljišta koji sprečava oticanje vode. Predsetvenu pripremu obavezno izvoditi pred rasađivanje, preporučljivo je i dva do tri puta, uz obavezno dodatno ravnanje površine zemljišta. Poželjno je za papriku napraviti sitnomrvičastu, a ne praškastu strukturu zemljišta. Paprika je kultura koja dolazi na prvo mesto u plodredu.

To znači da dobro reaguje na đubrenje i organskim i mineralnim đubrivima. Po literaturnim podacima sa 10 t/ha ploda paprika iznosi: 40–60 kgN : 20 kgP : 50–80 kgK, što je ubraja u kaliofilne biljke. Mnogi proizvođači koriste stajnjak, jer paprika dobro reaguje na njegovu primenu. Ona, ustvari, reaguje na mehanički sastav zemljišta koji se dobije ubacivanjem organske materije. Sa druge strane, postoji velika opasnost, ukoliko stajnjak nije dobro zgoreo, da dođe do pojave gljivičnih oboljenja u zoni prizemnog dela stabla. Iz tog razloga se preporučuje korišćenje sterilisanog i peletiranog organskog đubriva, koje se mehanički rastura nakon osnovne obrade u količini od 150–250 g/m2. Samom predsetvenom pripremom se i granule unose u površinski sloj zemljišta.

Osnovno đubrenje u proizvodnji paprike je veoma značajno, zato što paprika ima korenov sistem dobro razvijen samo u površinskom sloju zemljišta. Đubri se na osnovu analize zemljišta, ali u proseku se koristi od 50–80 g/m2 đubriva formulacije 6:12:24. Pošto se paprika proizvodi u plastenicima samo uz sistem kap po kap, prihrana se vrši različitim, vodotopivim đubrivima, po različitim fazama porasta.

Paprika se sadi u zavisnosti od vrste i namene paprike na različite razmake. Krupnoplode sorte se sade tako da budu 3 biljke/m2, odnosno 80 cm između redova, a 40 cm između biljaka u redu. Sa druge strane, sitnoplode sorte se sade 4–5 biljaka/m2, tj. 80 cm razmak između redova, a 25–30 cm razmak u redu između biljaka. Broj biljaka se može regulisati i dodatnim orezivanjem bočnih grana.

Ilustracija: paprika u plasteniku, foto: Svetlana Kovačević
Ilustracija: paprika u plasteniku, foto: Svetlana Kovačević

Pri proizvodnji u plastenicima se teži da se dobije što ranije paprika, pa to upravo opredeljuje i rokove sadnje. Ima ih nekoliko:

– I rok je od 10.–20.02. Ovaj rok podrazumeva sadnju paprike u plastenike koji imaju dodatno zagrevanje. Ovakvih proizvodnji je malo, ali ipak su zastupljene;

– II rok je od 10.–20.03. Ovo je najčešći rok sadnje paprike u našim uslovima u plastenicima bez grejanja. Iako je ovo veoma rano za papriku, iskustva poslednjih godina su pokazala da i ovako rana sadnja može dobro da uspe;

– III rok je od 10.–20.04. Ovaj rok podrazumeva postojanje nekog useva u plastenicima (salata), što je delom odložilo raniju sadnju paprike. Ovaj rok je značajno sigurniji, posebno što se tiče uticaja niskih temperatura;

– IV rok je od 10.–20.07. Ovaj rok je poslednjih godina značajan jer obezbeđuje svežu papriku sve do decembra. Biljka paprike iz ovog roka sadnje je znatno jača i otpornija na bolesti i štetočine.

Najznačajnija mera za regulisanje porasta stabla predstavlja pinciranje, tj. orezivanje stabla.

Radi održavanja stabla paprike u uspravnom položaju postavlja se noseća žica na konstrukciju staklenika u pravcu pružanja redova. Žica treba da bude na najvišoj mogućoj tački da bi stablo bilo što je moguće više (bar oko 3m).  Posle obavljene sadnje biljke slobodno rastu do prvog mesta grananja. Na tom mestu grananja ostavljaju se dve grane tako da se svaka biljka formira na dva stabla. Time se broj

biljaka sa 3 biljke/m2 podiže na 6 biljka/m2. Orezivanje se nastavlja tako što se na svakom sledećem kolencetu (nodusu) opredelimo za po jednu granu, a drugu uklanjamo. Time se dobije izgled biljke u obliku slova „V“. Za svaku od bočnih grana treba postaviti poseban oslonac (kanap). Kanapi se, svaki posebno, fiksiraju za noseću konstrukciju i ne postoji mogućnost njihovog popuštanja. Pri gajenju paprike uz sistem kao po kap i uz intenzivno đubrenje, moguće je gajenje i bez orezivanja.

Navodnjavanje treba izvoditi u jutarnjim časovima, uz dodavanje potrebih hraniva. U zavisnosti od faze porasta, temperature i tipa zemljišta, količina dodate vode treba da se kreće od 5–15 l/m/dan. U slučajevima kada se ne radi o sistemu kap po kap, iako je to veoma retko, veoma veliki problem može predstavljati temperatura vode. Papriku je opasno zalivati hladnom vodom, jer može da dođe do pojave ožegotina i do opadanja cvetova. Najbolja temperatura za navodnjavanje je od 22–26°C.

Berba ljutih paprika u tipu duge šipke počinje za 30 do 40 dana od sadnje dok babura za 40–50 dana od sadnje. Plodovi su pogodni za berbu kada dostignu oblik, krupnoću i masu karakterističnu za sortu kao i odgovarajuću čvrstinu mesa ploda. Plodovi ljutih papričica beru se svakih 3 do 4 dana, a sorte krupnoplodih paprika svakih 5 do 6 dana. Plodove treba pažljivo otkidati sa drškama. Berbu trebaž obavljati kada se plodovi osuše od noćne vlage i pre nego što se zagreju. Posle berbe plodove treba ostaviti u senku ili hladovinu. Prinos paprike u tipu babure se postiže oko 15–25 kg/m2, dok kod ljutih 10–20 kg/m2 odnosno 120–150 plodova po biljci.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

21.11.2023.

Kako je ovo moguće?

19.09.2023.

Najviše se traži paprika za ajvar a koja je cena

22.08.2023.

Kako protiv pamukove sovice

25.07.2023.

Česta bolest koja napada papriku

29.06.2023.

Čime protiv bolesti paprike

17.02.2023.

Zašto se zove peckana paprika?

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca