Zašto su suvišne reči za Gružu Agrar

Treći  Sabor voćara, koji je organizovala ,, Gruža agrar“ u selu Balosava kod Knića, okupio je preko hiljadu voćara kako iz Srbije tako i iz Inostranstva.

Veliki broj poljoprivrednih proizvođača  došli   su u Gružu da čuju  i vide šta to ima novo u voćarstvu, i šta od toga mogu da primene na svojim imanjima. Svako od njih je želeo da čuje kako se može doći do boljih prinosa, i kvalitetnog roda. Među prisutnima bilo je i profesora sa Poljoprivrednog fakulteta, studenata,stručnjaka iz oblasti voćarstva, novinara.

Ilustracija: Miroslv Nikolić, Gruža Agrar
Ilustracija: Miroslv Nikolić, Gruža Agrar

,, Od samog osnivanja  “GRUŽA AGRAR” je kompanija koja pokazuje uspešan put svim voćarima i donosi naučne rezultate, savete stručnjaka, savremenu opremu u naše voćnjake. “GRUŽA AGRAR” pruža ruku saradnje svim voćarima i osnovni cilj kome teži je osvajanje tržišta EU. Za to je potrebno puno truda, znanja, ali bez tima požrtvovanih ljudi to se ne bi se moglo ostvariti, istako je Miroslav Nikolić, direktor ,, Gruža Agrara.

Porodica Nikolić, je srdačno dočekala svakog gosta i ponaosob se zahvalila na prisustvu.

,, U ovo dvorište svi koji ste ušli ste nama dragi prijatelji, i oni koji su u prethodnom periodu došli kao posetioci, odlazili su i vratili su se kao dragi prijatelji. Zahvaljujem se kompaniji BASF, i najveću zahvalnost za rezultate koje smo postigli dugujemo našim srtučnjacima, prof. dr Draganu Radivojeviću, prof,dr Jasminki Milivojević, prof.dr Novici Miletiću, profesoru Štamparu, i njihovim dragim kolegama.  Danas ćete te videti šta smo mi postigli. Duboko verujem da če ovo što je do sada urađeno nastaviti da radi moj sin Nemanja, porodica i tim ,, Gruže agrara“, na koje sam veoma ponosan, istako je Miroslav.

 

,, Kao što jedna starina reče: Kada ti dođe loš čovek daj sve da ode što pre, a kada ti dođe dobar čovek daj, sve da ostane što duže, istakao je na kraju govora Miroslav.

Predavanja su održana u voćnjacima, prof. dr Franci Štampar, sa Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu došli su prof.   dr Dragana Radivojević, prof.  dr Jasminka Milivojević i prof. dr Novica Miletić, dok je BASF imao svoje predavače.

-Ja polazim od toga da treba da proizvedemo svake godine 65 tona i više jabuke prve klase. Zbog toga sada treba zaustaviti rast u voćnjaku kako bi jednostavno prestali da rastu i kako bi krenula diferencijacija rodnih pupoljaka i na tim dužim letorastima, a ne samo na kratkim. To najlakše postižemo time što pravimo pauzu od 10 do 15 dana bez vode – objašnjava prof. dr Franci Štampar.

Ilustracija: Predavači na Saboru sa Miroslvom Nikolićem, foto: Svetlana Kovačevć
Ilustracija: Predavači na Saboru sa Miroslvom Nikolićem, foto: Svetlana Kovačevć

Visokožbunasta borovnica postaje sve značajnija vrsta jagodastih voćaka u našoj zemlji,  uzimajući u obzir činjenicu da postoji veliko interesovanje za zasnivanjem novih i proširivanjem već postojećih zasada. Ukupne proizvodne površine pod zasadima borovnice trenutno iznose oko 800 ha i očekuje se dalji trend povećanja. Najveći broj podignutih zasada nalazi se u okolini Arilja, Užica, Bajine Bašte, Ljiga, Mladenovca, Aranđelovca, Topole, Kragujevca, Šapca, Loznice, Knjaževca i Vlasinskog jezera.

Sa ciljem intenziviranja tehnologije gajenja i ujedno prevazilaženja problema vezanih za otežano pronalaženje zemljišta kisele reakcije sa pogodnim mehaničkim sastavom, kao i potrebe za sprečavanjem štetnog dejstva zemljišnih,  štetočina introdukovana je tehnologija hidroponskog uzgoja u saksijama i vrećama od agrotekstila.

Ilustracija; Zasad borovnice , foto; Svetlana Kovačević
Ilustracija; Zasad borovnice , foto; Svetlana Kovačević

Profesor dr Dragan Radivojević, posle predavanja odgovarao je na mnogobrojna pitanja voćara, koji su ga pomno slušali. Zanimali su ih saveti o sadnji, rezidbi, a najviše o sortimentu.

Utisli posetilaca:

Slaviša Komatina iz Raške, došao je na Sabor, da čuje šta to ima novo što s etiče zaštite kao bi mogao u svojoj poljoprivrednoj apoteci da ponudi poljoprivrednicima, da bi dobili dobar prinos.

Vladimir Nikolić, iz Donjeg Matejevca Kod Niša, bavi se voćarskom proizvodnjom, gaji kasije, breskve i nektarine. Došao je na Sabor da čuje šta to ima novo, šta može da primeni kod sebe na gazdinstvu, da poboljša sortiment, a i kao da bolje proda rodu i dođe do tržišta.

Vladimir Nikolić, iz Donjeg Matejevca , foto: Svetlana Kovačević
Vladimir Nikolić, iz Donjeg Matejevca , foto: Svetlana Kovačević

Sa Sabora su svi možemo slobodno reči otišli zadovoljni, puni nekih novih informacija, razmenili su iskustva koja će sasvim sigurno svima dobro doći.

Urednica portala,, Domačinska kuća“ se zahvaljuje Miroslavu i njegovom timu, na organizaciji i gostoprimstvu.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

02.04.2024.

Kako do krupnijeg ploda borovnice

23.02.2024.

Zašto su borovnice plave i kakva tajna se krije u omotaču bobice

02.10.2023.

Priprema zemljišta za sadnju borovnice

31.01.2023.

Tradicionalno savetovanje voćara u Gruža

18.01.2023.

Savetovanje voćara u Gruži evo i kada

23.09.2022.

ORGANSKA PROIZVODNJA – ŠANSA ZA JAGODASTO VOĆE

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca