Nega zasada jagode na foliji posle berbe je regulisanje rodnosti jagode za narednu vegetaciju i obuhvata zakidanje stolona, uklanjanje cvetova i uklanjanje starog lišća.
Jagoda je zeljasta biljka koju karakteriše velika lisna površina i plitak korenov sistem, za normalan rast i plodonošenje potrebne su joj velike količine vode tokom cele vegetacije, a posebno u vreme sazrevanja plodova u maju i junu. Broj generacija novog lišća zavisi od vlažnosti zemljišta. Za vreme suše stvaraju se dve do tri generacije lišća, a kod optimalne vlažnosti zemljišta četiri generacije.
R a z v o j s t o l o n a i ž i v i ć a karakteristični su za većinu sorti – njihov broj zavisi od sorte, ishrane, zemljišta, vode. Oni se razvijaju na račun matične biljke i pri tom slabe njen razvoj što se direktno odražava na prinos i kvalitet plodova u narednoj godini. Stoloni u zavisnosti od bujnosti sorte i klimatskih prilika počinju da se razvijaju od kraja maja do septembra – u tom intervalu treba ih zakidati u više navrata – 3-4 puta kada dostignu dužinu 10 do 15 cm – pre početka obrazovanja živića. Stoloni se mogu ostavljati samo u slučajevima kada je potrebno popuniti neko prazno mesto u redu pod uslovom da predhodno nije došlo do zaražavanja zasada virusima. U zasadima sa malčom ili folijom ova mera sprovodi se isključivo ručno. Pri uništavanju korova u međurednom prostoru herbicidima uništiće se i stoloni sa živićima.
Ilustracija: jagode u plasteniku, foto:Svetlana Kovačević, Domaćinska kuća
Uklanjanje cvetova je veoma korisna mera, posebno posle obilnog roda, ako se ne želi bilo kakvo jesenje plodonošenje u istoj godini. Time se povećava bujnost bokora i do 30% i rodni potencijal za narednu godinu.
Uklanjanje se obavlja ručno i cvasti je potrebno prikupljati u posudu i izneti iz zasada. Ako se cvasti ne uklanjaju razviće se plodovi koji su nešto sitniji, malo ih je – komercijalni efekti su mali u odnosu na efekte njihovog skidanja.
Lišće jagode živi 50 do 60 dana, postupno smanjuje fotosintetsku aktivnost i suši se. Posle berbe na bokoru ostaje dosta starog, suvog, oštećenog lišća. Uklanjanje starog lišća je veoma korisna mera – podstiče se brži razvoj novog lišća – doprinosi bržem obnavljanju vegetativne aktivnosti, bujnijem razvoju bokora, boljem prezimljavanju i većoj rodnosti u narednoj godini. Obavlja se tokom jula meseca.
Uklanjanje starog lišća obavlja se ručno (nožem, srpom) ili košenjem.
Ručno uklanjanje je kvalitetnije, izvodi se na manjim parcelama najčešće u kombinaciji sa plevljenjem korova i zakidanjem stolona. Pri košenju, voditi računa da se ne kosi suviše nisko i ne ošteti centralni pupoljak glavnog bokora.
Za duži transport do potrošača lakokvarljivih namernica potrebni su odgovarajući uslovi u pogledu transporta i skladištenja. Primenom odgovarajućih uslova treba
Posetili smo gazdinstvo Aleksandra Ostojića, iz Malog Požarevca. Zanimljiva priča i poučni saveti ovog mladog studenta Poljoprivrednog fakultetu u Zemunu,