Šta posle žetve strnina

U toku jula i avgusta često dolazi do izbijanja i širenja požara na poljima sa kojih su požnjevena pšenica i ostale strnine. Nekada se plamen pojavi zbog neispravne mehanizacije, pre svega kombajna, ali je uglavnom uzrok nesavesno ponašanje poljoprivrednika. Naime, ne mali broj ratara i dalje spaljuje žetvene ostatke na svojim parcelama čime se stvaraju uslovi za širenje plamena i na susedne parcele i obližnje objekte. Paljenjem strništa ovakvi proizvođači, osim što dovode u pitanje bezbednost ljudi i imovine, oni čine veliko zlo na svojim parcelama. Ne postoji nijedna dobra strana, a ni opravdanje ovakvog načina uklanjanja slame i drugih biljnih ostataka sa parcele. Šteta je velika i takoreći nemerljiva.

Visoka temperatura ubija korisne mikroorganizme i druge životinje u zemljištu koje mineralizuju organske materije i zapravo učestvuju u ishrani gajenih biljaka. Posle paljenja plodonosno zemljište prekriveno je pepelom, pretvara se u prašinu koju lako odnose i spiraju vetar i kiša. Na taj način nestaje sloj koji je najvažniji za ishranu biljaka, pa samim tim to utiče i na rod u narednim godinama.Potrebnož je puno vremena da se takve parcele vrate u neko prethodno stanje i da im se vrati plodnost. Osim što nepostoji nikakvo agronomsko opravdanje, paljenje je i zakonom zabranjeno i kazne dostižu više desetina hilja dinara za fizička lica i nekoliko stotina hiljada za pravne subjekte.

Umesto paljenja ratari bi posle žetve trebalo da zaoru strništa. Zaoravanje strništa je veoma važna agrotehnička mera koju treba obaviti odmah posle žetve, čak istog dana ako je moguće , jer zemljište još sadrži izvesnu količinu vode. Posle žetve zemljište ostaje bez pokrivača, značajno se povećava isparavanje vode i oranice se isušuju. Ukoliko se ne obavi na vreme kasnije zaoravanje ili ljuštenje je otežano i često potpuno neizvodljivo. Temperatura površinskog sloja zemljišta požnjevene parcele može da dostigne i 70 stepeni. Zato se ljuštenjem ili zaoravanjem strništa čuvaju postojeća vlaga i stvaraju povoljni vodnovazdušni uslovi. Istraživanja pokazju da pri temperaturi od 30-35 stepeni, a to su uslovi pri kojima se žetva najčešće odvija, dnevno sa ovako ogoljene parcele može da ispari i litar vode po kvadratnom metru.

Dobra strana ove agrotehničke mere je što se zoravanjem provocira nicanje korova za njihovo kasnije suzbijanje, ali se u zemljište vraćaju I biljni ostaci od kojih se mineralizacijom dobija određena količina makro i mikroelemenata koji su izneseni kroz prinos. Ljuštenjem strništa svaraju se uslovi za formiranje mrvičaste strukure.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

14.07.2023.

Kakvi su rezultati žetve?

08.07.2022.

Šta je sa žitom ove godine

09.08.2021.

Šta posle žetve

27.07.2021.

ŽETVA I ČUVANJE KVALITETA PŠENICE

15.06.2021.

Ko ovo uradi ostaje bez subvencija

03.02.2021.

Ovo je najbolji način za proizvodnju boba

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca