Značaj bumbara u usevima

Primena bumbara u oplodnji useva potiče od ispitivanja veterinara dr Roland de Jonghe, iz mesta Oevel u Belgiji. Roland je od malih nogu bio zaljubljenik u bumbare, da bi 1987. godine osnovao kompaniju Biobest, i započeo primenu bumbara u oplodnji useva paradajza u okolnim plastenicima. Proizvodnja paradajza danas je nezamisliva bez primene košnica bumbara i one se danas primenjuju u više od 70 zemalja.

U vreme kada je sve počelo, za zaštitu useva koristile su se velike količine pesticida i prvi izazov sa kojim se susreo Roland, bio je kako da bumbari prežive primenjene pesticide i ispune svoju ulogu u poboljšanju oplodnje povećanjem prinosa (u to vreme i do 40%) i kvaliteta.

Primena bumbara u oplodnji useva začela je i novu eru proizvodnje koja se bazirala na smanjenoj primeni pesticida. Taj trend nastavljen je i danas usled povećane svesti o uticaju pesticida na životnu sredinu i zdravlje, pritiska potrošača i industrije i sl. Posle paradajza, primenu košnica bumbara u oplodnji brzo je započela kod drugih useva u zaštićenom prostoru i na otvorenom polju.

U većoj, ili manjoj meri primenjuju se kod: paradajza, paprike, plavog patlidžana, lubenice, dinje, jabuke, kruške, borovnice, maline, jagode, crne ribizle, višnje, šljive, kajsije, uljane repice… Povećanje prinosa u odnosu na standardnu tehnologiju zavisi od useva, vremenskih uslova, prisustva drugih

oprašivača i primenjene tehnologije. Tako npr. kod paradajza u zatvorenom prostoru ukoliko ne bismo sproveli nikakve aktivnosti, u nedostatku oprašivača i

vetra, ne bi došlo do oplodnje i do formiranja ploda. Tradicionalni načini oplodnje poput protresanja biljaka ili udaranja štapom po špaliru mogu u izvesnoj meri dovesti do oplodnje, ali razlika u prinosu u korist primene bumbara može biti i više od +50%. U jednom periodu primenjivali su se hormoni za oplodnju, ali i u tom slučaju prinos, kvalitet i trajnost ploda idu u korist bumbara.

Druga veoma bitna stvar kod oplodnje paradajza je značajna ušteda rada. Cvet jagode ima mnogo tučkova, pri čemu se od svakog tučka obrazuju posebni plodići, koji su međusobno povezani razraslom, sočnom i jestivom cvetnom ložom. Prednosti bumbara u oplodnji jagoda u odnosu na pčele, ogledaju se u njihovoj boljoj aktivnosti na nižim temperaturama, boljem skupljanju i prenošenju polena (usled strukture dlačica) i krupnijoj građi koja doprinosi boljem kontaktu sa cvetom.

Primenom bumbara dobijaju se kvalitetni plodovi bez deformacija.Cevast oblik (obrnuti) cveta borovnice značajno otežava oplodnju. Kada se tome doda kratko vreme cvetanja i težak i lepljiv polen, jasno je da je potrebno naći način da se pomogne prirodnim oprašivačima da bi oplodnja bila uspešnija. Bumbari brže obilaze cvetove, kraće se zadržavaju, a zbog mase su dosta efikasniji. Kvalitetan plod borovnice sadrži 6-10 semenki. Da bi oplodnja bila dobra, pčela mora posetiti cvet više od 6 puta, dok je bumbaru dovoljna samo jedna poseta.

Suština kvalitetne oplodnje je upravo u tome da se dobije više semenki u plodu, jer više semenki u plodu doprinose tome da plodovi budu krupniji, a samim tim i kvalitetniji, a postižu se i viši prinosi. Broj potrebnih košnica zavisi od gajenog useva, površine, broja otvorenih cvetova, vremenskih uslova, opštih uslova proizvodnje i sl.Primena bumbara najzastupljenija je u plasteničkoj proizvodnji paradajza i za tu namenu u Srbiji je najčešće koriste Super mini košnice sa oko 50 radilica koje pokrivaju do 400 m2 do 4 nedelje.

Srednje košnice imaju kraljicu i više od 60 radilica i pokrivaju površinu od 400-800 m2 tokom 4-6 nedelja. Veliki objekti obično koriste velike košnice koje uz kraljicu imaju više od 80 radilica i pokrivaju do 2.500 m2 tokom 6-8 nedelja.

U voćarstvu se obično preporučuje primena 2-3 Multihive košnice po hekaru. Multihive košnica u sebi sadrži tri standardne košnice u velikoj, otpornoj na vremenske uslove, polistirenskoj kutiji (umesto kartonske). Postoji više vrsta košnica i izbor košnice treba prilagoditi usevu i uslovima uzgoja.

Košnica se sastoji od legla bumbara koji se nalazi u plastičnoj košnici sa vratancima za ulaz/izlaz, odnosno samo za ulaz. Ispod plastične košnice, spojen fitiljom, je rezervoar sa Bioglucom (zašećerena voda). To se sve nalazi u kartonskoj kutiji kod standardnih košnica za zatvoreni prostor, odnosno u polistirenskoj kutiji za otvoreno (Multihive). Kod većine useva košnice se unose kada se otvore prvi cvetovi na usevu. Načelno je košnicu potrebno malo podići od zemlje i zaštititi od sunca, vetra, kiše i mrava.

Po postavljanju, a pre otvaranja, potrebno je sačekati nekoliko časova da se bumbari umire. Samo otvaranje najbolje je uraditi u uslovima bez dnevne svetlosti. Aktivnost bumbara obično počinje 1-2 dana po unošenju. Za dostizanje pune aktivnosti ponekad je potrebno 5-7 dana, pa taj podatak treba uzeti u obzir prilikom određivanja momenta unošenja i izbora košnice. Tako npr. kod useva sa kratkim periodom cvetanja može se postaviti Biobest Turbo košnica koja uz kraljicu ima više od 200 radilica ili npr. Biobest Multihive Turbo sa više od 600 radilica, što osigurava da će veći broj cvetova biti oplođen.

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

30.04.2024.

Sufinansiranje nove opreme za proizvodnju i preradu pčelinjih proizvoda

24.04.2024.

Za generalnog sekretara Evropskog pčelarskog saveza izabrana Biljana Tomić

19.04.2024.

Aleksandar Ivković: Potreban nam je Institut za pčele

15.04.2024.

Ne propustite ove radove na pčelinjaku

08.04.2024.

Pčelare zanimaju cvetovi trešnje

18.03.2024.

Pomoć voćarima, povrtarima i pčelarima

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca