Kako se boriti protiv varoe

Varoa je sada uglavnom u leglu (80–85%), pa se teže suzbija, jer nije izložena preparatima. Jedini lek koji može da dopre i u leglo (mravlja kiselina) često ne može da se primeni u julu zbog visokih temperatura (ne sme da pređe 25 °C). Dejstvo na varou u leglu dokazano je u Institutu za pčelarstvo u Švajcarskoj (Liebefeld) još 1989. godine. Nedavno smo saznali (dr Stefan Berg, 2002, Institut za pčelarstvo Kirchhain, Nemačka) da je tačno da mravlja kiselina deluje i na varou u leglu, ali da je procenat efikasnosti dosta nizak, do oko 30%. Jedan tretman ne znači mnogo, pa ga je nužno ponoviti više puta.

A i kada može da se primeni, nema prave garancije efikasnosti, jer ona zavisi od niza faktora (kvalitet mravlje kiseline, vremenske prilike, način upotrebe, kvalitet i tip košnica, snaga društva, provetrenost pčelinjaka, broj i položaj otvora na košnici, količina legla…).

Ako koristite truleks krpu ili karton kao nosač mravlje kiseline, znajte da je to kratkotrajan tretman. Kiselina ispari za 1–3 dana, zavisno od toga jeste li nosač ubacili u najlon kesu ili ne. Ako koristite kesu, otvor za isparavanje prosecajte sa gornje strane (bar 8×8 cm), jer će tako kiselina da isparava nešto duže i laganije. Koristite 60%-nu mravlju kiselinu. Upotreba kiseline jače koncentracije daje veću efikasnost, ali su mogući neželjeni efekti u sklopu niza nepovoljnih okolnosti (gubitak matice, izlaženje društva iz košnice, oštećenje legla i pčela…). Ako se krpa stavlja na satonoše, koristite 25 ml kiseline po zajednici pčela, a ako je stavljate ispod mrežaste podnjače, onda 40 ml. Kiselinu pre upotrebe ohladite u zamrzivaču (–18 °C). Tako izbegavate stres pčela naglim isparavanjem kiseline, jer se tada koncentracija njenih para u vazduhu košnice lagano povećava. Tretman treba ponoviti na svaka 2–3 dana nekoliko puta (bar 5 do 6). Tretira se uveče. U novije vreme sve su češće preporuke da se to radi ujutru, dok još nije svanulo. Tada je temperatura vazduha najniža. Pošto gro kiseline ispari već u prvih nekoliko sati, kada sunce dobro ogreje količina kiseline u krpi biće mnogo niža i neće izazvati neželjena dejstva.

Drugi način je upotreba isparivača mravlje kiseline. Isparivač se fiksira za donju letvicu praznog rama i stavlja u nastavak iznad plodišnog. Koristi se 60%-na mravlja kiselina. Za jaču koncentraciju važi isto što i za truleks krpu. Kod ovog tretmana tolerišu se spoljne temperature vazduha i do 30 °C. Kiselina treba da isparava u kontinuitetu bar 10–12 dana.

Bez obzira na metod primene mravlje kiseline, treba očekivati određeni gubitak pčela, legla, ali i matica. Ne treba očekivati spektakularnu efikasnost. Ona je umerena, uz pažljivu i mudru primenu čak i zadovoljavajuća (80–95%). Najbolje rezultate pokazuje kod snažnih društava, koja dobro posedaju prostor košnice. Imajte u vidu da se može dogoditi i totalni podbačaj u efikasnosti, kao i odličan rezultat. Iskustvo će vam tu najviše pomoći. Zato vam preporučujem da ako do sada niste koristili mravlju kiselinu, to uradite kod nekoliko društava, a tek posle pozitivnog iskustva i kod ostalih. Negativna iskustva su moguća, čak česta, ali vas ne smeju obeshrabriti. Svaki početak je težak. Poželjno je da tokom primene postoji tiha paša, a ako je nema, dobro je lagano prihranjivati, kako bi na kiselinu ipak osetljiv hitinski omotač pčela bio optimalno ishranjen.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

28.03.2024.

Problemi zbog nektara gloga

26.03.2024.

Cvetovi ove voćke daju obilje nektara i cvetnog praha

18.03.2024.

Pomoć voćarima, povrtarima i pčelarima

13.03.2024.

Dobra vest za pčelare

11.03.2024.

Zašto je mart kritičan u pčelarstvu

07.03.2024.

Škola za degustatore meda u Beogradu

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca