Kod Zorana Stajića dobar rod a i cena

Posetili smo  zapadnu  Srbiji, tačnije opštinu Bajina Bašta, što je samo po sebi garancija kvaliteta naših proizvoda, s obzirom da je opšte poznato da je malina i šljiva iz ovih krajeva naše zemlje najvišeg svetskog kvaliteta,  koji se u današnje vreme i podrazumeva. Ugostio nas je  Zoran Stajić iz sela Lještansko.

Dugi niz godina ova porodica se bavi gajenjem maline. Na 70 ari gaje sortu Vilamet. Kao što nam je poznato, Vilamet je sorta maline koja sazreva srednje rano, do polovine juna, a završava polovinom jula. Plod je srednje krupan do krupan mase oko 4g , zaobljeno- kupastog oblika. Bere se lako i dobro podnosi transport. Plodovi su pogodni za sve vidove upotrebe, pogodni su za duboko smrzavanje. Veoma rodna sorta, postiže prinose od 20-30 tona/ha.

Po rečima Zorana Stajić, oni su berbu počeli 24. juna i nada se da će obrati sve do 24.jula. Ima konstantno pet berača dnevno, i mogu sve da postignu. Ova godina je u principu bila loša, bilo je dosta kiše, pa je samim tim i rod smanjen, moglo je i bolje, ističe Zoran. Prinos je obično na 10 ari oko 1000 kg. Maline posle branja, otkupljuju braća Mitrović. Ove godine je zadovoljan cenom.

Ilustracija: Sorta vilamet, foto: Domaćinska kuća
Ilustracija: Sorta vilamet, foto: Ivan Nikolić

,, Prilikom gajenja maline veoma je bitno znati da ona ima veliku potrebu za vlažnošću, odnosno vodom, kao i za organskim hranjivima, ističe Zoran i dodaje:  Malina se u našim uslovima može gajiti uz špalir, naravno sa razmakom od 30 do 40 cm od sadnice, prilikom čega lastari izbijaju iz zemlje, a trebalo bi da ih po jednom žbunu bude 3 do 5, koji se vezuju u toku jeseni i nakon toga ostaju da bi na proleće dali rod. To je kod standardnih sorti malina.

 

Maline su izuzetan izvor antioksidanasa, pune su vitamina C, čiste krvne sudove i sadrže ketone koji povoljno deluju na nivo šećera u krvi i podstiču metabolizam da brže sagoreva masti, sprečavajući njihovo taloženje u organizmu.

Zbog povećane potražnje za malinom, otkupna cena ovog voća se povećala, tako da otkupljivači za ovo voće nude akontnu cenu od 215 dinara za kilogram.

Prema rečima Dobrivoja Radovića predsednika Asocijacije proizvodjača malina i kupina u Srbiji, a prenosi Beta, smanjena proizvodnja malina u Srbiji naterala je vlasnike hladnjača da ponude akontnu cenu od 1,83 evra po kilogramu ili 215 dinara, što udruženje traži dve godine unazad.

Dodao je da je ovogodišnji rod malina u Srbiji smanjen za oko 50 odsto i da je potražnja povećana i u svetu zbog smanjenog roda u Poljskoj i Čileu, zemljama koje su i najveći proizvodjači tog voća u svetu.

Kako je rekao Radović, maline su postale sve traženije i zbog vitamina ‘’C’’ koji sadrže u sebi, a koji je neophodan za imuni system u vreme pandemije virusa korona.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

08.03.2024.

Kroz šljivike i livade kod porodice Vajić

06.03.2024.

Jelena Tanasković: Ministarstvo poljoprivrede je ove godine na vreme počelo da se bavi malinama

01.03.2024.

Malinari traže otkupnu cenu

08.02.2024.

Kako trenutna temperatura utiče na voće

05.02.2024.

Savetovanje o proizvodnji voća

30.01.2024.

Kakav je izvoz bio prošle godine

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca