Trulež plodova šljive

Trulež ploda kod šljive naglo se širi posebno iza dugotrajnih kiša, posebno ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lepog i sunčanog vremena. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih, nevidljivih okom, pukotina. Te pukotine su ulazna mesta za infekciju gljivom. Takođe sve bolesti i štočine koji ranjavaju plod su isto tako prouzrokovači širenja monilioze, kao i grad. Te su rane i pukotine takođe ulazna mesta za širenje bolesti, naročito posle kiše.

Vrlo je mnogo štetočina na koštičavim vrstama koji mogu izazvati ovakvim „veštačkim“ putem trulež ploda. Treba napomenuti da se trulež plodova širi i kasnije u transportu plodova i prodaji. Dosta je da plod bude samo malo nagnječen ili oštećen noktom prilikom branja i pakovanja. Breskve i višnje, zatim stone šljive se zato i pakuju svaka odvojeno u svoje ležište i pokrivaju folijom. Monilia fructigena prezimljuje na koštičavim voćkama samo u mumijama, to su voćke koje ostanu na stablu neobrane.
Na tim mumijama stvaraju se u proleće pa sve dalje u tokom vegetacije neprestano konidije. Te konidije zaraze plodove s time da su plodovi osetljiviji čim su bliže zrenju. Do infekcije plodova može doći i preko konidija koje nastaju na mladarima koje su iste godine zaražene preko cvetova.

Suzbijanje je indirektno. Moramo nastojati ukloniti sve faktore koje možemo, a koji dovode do rana na plodovima. To su neke bolesti kao što je šupljikavost lista (Stigmina carpophila), zatim štetočine kao što su trešnjina muva (Rhagoletis cerasi), breskvin moljac (Anarsia lineatella), breskvin savijač (Cydia molesta), šljivini savijači (Cydia funebrana i Cydia prunivorana), ukloniti gnezda osa i stršljena u blizini i drugo. Boreći se protiv tih bolesti i štetočina borimo se indirektno i protiv monilioze.
Uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala kao i redovno održavanje krošnje rezidbom svake godine su jako važne mere u borbi protiv ove bolesti. Monilije će nažalost biti i pored toga, a koliko, to zavisi pre svega od vremenskih prilika te godine u doba sazrevanja koštičavog voća.
Zaštita hemijskim preparatima se radi pred berbu, zato je jako važno poštovati karencu preparata, kao i koncentraciju primene.Tretman je poželno izvditi u večernjim časovima zog izuzetno visokih dnevnih temperatura. Za ovaj tretman najbolje odabradi jedan od preparata na bazi sledećih aktivnih materija triflorina , trifloksistrobina, pirimetanila i fenhekamide.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

08.03.2024.

Kroz šljivike i livade kod porodice Vajić

08.02.2024.

Kako trenutna temperatura utiče na voće

05.02.2024.

Savetovanje o proizvodnji voća

30.01.2024.

Kakav je izvoz bio prošle godine

23.01.2024.

Šta kažu stručnjaci o rezidbi

11.01.2024.

Pregled štetočina u zasadima tokom zimskog perioda

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca