Pčelinjak u januaru

Nagla kolebanja temperature klubeta pojačavaju se zimskim prihranjivanjem pčela što izaziva priličnu uznemirenost društva. Tako, neposredno posle zimskog prihranjivanja, temperatura se u klubetu povećava, a smanjuje se na normalni nivo tek posle 15 časova. Iz ovog se može izvući zaključak da pčele zimi ne treba često prihranjivati, jer ih prihranjivanje izvodi iz stanja mirovanja, što ima za posledicu povećanje potrošnje zimskih zaliha hrane. Ovo se odnosi i na praksu pčelara da preko zime iznad klubeta konstantno obezbeđuju šećerne pogače ili šećerno–medno testo, te se blagovremeno jesenje obezbeđenje zimske zalihe hrane preporučuje kao vrlo uspešna akcija za prezimljavanje.
Poznato je da pčelama i preko zime treba voda. Vodom se pčele snabdevaju iz meda, jer med ima veliku sposobnost da upija vlagu iz vazduha (higroskopnost). Profesor Celjeski je utvrdio da je med u otklopljenom komadu saća, postavljenog u kraj pčelinjeg gnezda, tako da pčele ne mogu da dolaze do njega, dobio u težini na temperaturi od 12 °C za 24 časa više od 50 %, dok je na temperaturi od 30 °C do 35 °C dobio samo 16,7 % svoje prvobitne težine. Obavljena su opsežna ispitivanja sa zimovanjem pčela u proširenim međuokvirnim ulicama (umesto 12 mm, širina ulice je bila 16 mm). Rezultati su bili pozitivni jer su pčele bolje zagrevale jedna drugu i za 30 % manje trošile hranu. Takođe, izumiranje starih pčela u ovakvom klubetu bilo je manje nego kod zimovanja sa standardnim ulicama. Dokazano je da pčele u zbijenom zimskom klubetu troše najmanje hrane. Da bi utrošile što manje hrane treba im obezbediti mir. Ovim se odlaže pojava ranog legla u društvu, koja izaziva prelaz pčela iz prividnog mirovanja u radno stanje, a time i do vodi do naglog povećavanja potrošnje hrane.
Prema ispitivanjima Rozova, jedan kilogram pčela potroši u radnom periodu, ali bez legla, oko 44 g meda za 24 časa, dok se na leglo utroši 2,5 puta više nego što je težina hranjenih larvi. Na primer, za izvođenje jednog kilograma pčela (oko 10 000 radilica) potroši se 2,6 kg meda. Društvo od 16 – 20 hiljada pčela potroši za dva meseca (u novembru i decembru) 0,7 kg meda, u januaru 0,9 kg, u februaru 1,2 kg, a u martu 1,9 kg meda. Društva koja iz bilo kojih razloga loše zimuju srazmerno troše više hrane od normalnih, a takođe slabija društva troše srazmerno više hrane u upoređenju sa jačim.

Opšte je poznata činjenica da kvalitet hrane utiče na prezimljavanje kao i na radnu sposobnost društva u prolećnom obnavljanju. Zimovanje pčela na medu pomešanom sa medljikom opterećuje crevni kanal pčela, izaziva proliv, pa i uginuće. Da bi se olakšalo zimovanje pčela na lošoj hrani sovjetski istraživači preporučuju prihranjivanje pčela tzv. „zakišeljenom“ hranom. Za spremanje takve hrane u SSSR-u preporučuju sledeći recept: pripremiti odvar od kiseljaka (Rumex acetosa) ili od žutike (Borberis vulgaris). Odvar se sprema tako da se na 10 litara vode doda 2 kg žutike ili kiseljaka, sve dobro prokuva, a potom procedi. Na količinu odvara (po zapremini) dodati šećer, dobro promešati da se rastvori šećer i u toplom stanju davati pčelama. Ovakva hrana potpomaže pročišćavanje crevnog trakta.
Za pojenje pčela preko zime, što se uglavnom odnosi na društva koja zimuju u zimovnicima, sovjetski istraživači preporučuju da se iznad zimskog klubeta postavi flašica s vodom. Od grlića flašice polaze fitilji ili gaza sprovedeni u ulice klubeta preko kojih se pčele snabdevaju potrebnom vodom u zimskom klubetu.

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

28.03.2024.

Problemi zbog nektara gloga

26.03.2024.

Cvetovi ove voćke daju obilje nektara i cvetnog praha

18.03.2024.

Pomoć voćarima, povrtarima i pčelarima

13.03.2024.

Dobra vest za pčelare

11.03.2024.

Zašto je mart kritičan u pčelarstvu

07.03.2024.

Škola za degustatore meda u Beogradu

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca