Zašto je dobar kozji stajnjak

Koziji stajnjak spade u grupu ’toplih’ stajnjaka a po svojim osobinama ovo đubrivo važi za najbolje od svih drugih stočnih vrsta đubriva.

Prema nekim analizama, koziji stajnjak sadrži 27-28% azota, 2,3-2,5% P2O5 i 2,3-3,4% K2O. Naročito je pogodan za povrtarsku i voćarsku proizvodnju.

Kozije đubrivo je čvrste konzistencije pa bi zbog toga za prostirku trebalo stavljati manje količine slame. Pored količine prostirke, na kvalitet kozijeg stajnjaka utiče način njegovog čuvanja posle iznošenja iz kozarnika. Neadekvatnim čuvanjem, koziji stajnjak gubi znatno više u vrednosti nego stajnjak bilo koje druge domaće životinje. Ti gubici iznose oko 2,5% azota, 14% fosfora i oko 30% kalcijuma.

Kako bi se ti gubici što više smanjili, koziji stajnjak trebalo bi čuvati u ukopanim rupama (bazenima), a gornja strana se mora obavezno zatvoriti. Najbolji način čuvanja i iskorišćavanja kozijeg stajnjaka je da se on odmah rasturi i zemljištem zaore, ako je to moguće, ali to u praksi nije uvek moguće.Osim samog izmeta, prikupiti se može zajedno sa urinom čime će se povećati udeo azota. U tom slučaju svakako ga pre upotrebe treba kompostirati, odnosno ostaviti da sazri.

Ako kozijeg stajnjaka imate u izobilju, a želite ga koristiti ove sezone, najsigurnije bi bilo kompostirati ga pre primene. Ne zato što bi mogao spaliti biljke nego zato što može sadržati patogene koji se mogu uneti u organizam konzumiranjem svežeg povrća.

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i

Čajevi za kvalitetniji život

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca