Tajberi pripada jagodičastim voćnim vrstama i predstavlja hibrid nastao ukrštanjem maline i kupine. Odlikujue se veoma krupnim plodom sa prosečnom težinom od 7-11 grama, dužine 3,5-5,0 i širine 2,0-2,5 cm. Boja ploda varira od tamno crvene do tamno ljubičaste. Po izgledu ploda podseća na malinu, dok je po ukusu sličan kupini. Prinosna je voćna vrsta i po hektaru može dati od 20-25 tona ploda. Ova voćna vrsta interesantna je za amaterske voćnjake I proizvodnju na okućnicama. Za uspešno gajenje preporučuje se špalirni uzgoj slično kao kod maline ili kupine. Dobri rezultati u proizvodnji postižu se na osunčanim i ocednim terenima.
Da bi se održavao rod i osigurao zadovoljavajući prinos poželjno je da se svake 2-3 godine u zasad unese zgoreo stajnjak. Tajberi je otporan na niske temperature, cveta kasno, tako da ne postoji opasnost da će kasni prolećni mrazevi napraviti štetu u zasadu. Cvetovi su beli, krupniji nego kod kupine. Samooplodna je voćna vrsta tako da nije potreban oprašivač, ali je u cvetanju poželjno u zasad uneti pčele radi boljeg oprašivanja, krupnijih i kvalitetnijih plodova. Sadi se na rastojanju 2,0-2,5 m. u redu i međurednim rastojanjem od 3,0 m. Stubove je potrebno postaviti na rastojanju od 5-7 metara u zavisn osti od kojeg su materijala (drveni, betonski ili metalni). Visina stubova iznad zemlje treba da je oko 2 metra. Za naslon je potrebno postaviti 3-4 reda pocinkovane žice, s tim da se prva žica postavlja na 0,6 m. od nivoa zemlje. Žica služi za pravilno vezivanje i optimalan raspored izdanaka na špaliru, kako bi bili optimalno osunčani i kako bi se lakše mogla obaviti berba plodova. Rezidba u rodu I održavanje zasada je krajnje jednostavna i veoma je slična kao kod kupine. Izvodi se tako što se svi izdanci koji su doneli rod nakon berbe oštrim makazama odseku do zemlje, iznesu iz zasada i spale. Mladi izdanci iz teku će vegetacije se u proleće razvode duž špalira i oni u narednoj godini donose rod.
Tajberi je otporan na bolesti i štetočine, tako da se može uzgajati bez upotrebe hemijskih sredstava. U zavisnosti od klimatskih prilika i nadmorske visine na kojoj se gaji, plodovi za berbu stižu početkom jula. Berba se obavlja u nekoliko navrata u zavisnosti od zrenja plodova i traje oko mesec dana, a ukoliko su vremenski uslovi povoljni I duže. Plod se koristi za proizvodnju u svežem stanju, zamrznut ili kao prerađevina. Od prerađevina najčešće se proizvodi sok,džemovi, slatko. Pored ovih karakteristika i veoma lake agrotehnike ova voćna vrsta svakako je interesantna i trebalo bi da nađe svoje mesto kod proizvođača voća.