Mala poljoprivredna gazdinstva su uglavnom suočena sa problemom nerentabilnosti, u prvom redu zbog nemogućnosti razvoja specijalizovane poljoprivredne proizvodnje, pa se iz tih razloga vrlo često suočavaju sa velikim problemima na tržištu , odnosno teško pronalaze svoje mesto u velikoj konkurenciji.
Divesifikacija poljoprivredne proizvodnje je jedno od mogućih rešenja za ovakvu situaciju. Poželjno bi bilo da mala poljpprivredna gazdinstva prošire asortiman svojih proizvoda odnosno da unesu promena u svoju već postojeću proizvodnju na porodičnom poljporivrednom gazdinstvu.
Ovde možemo navesti više dobrih primera , u okviru povrtarske proizvodnje,spremanje zimnice na tradicionalan srpsli način. U okviru voćarske , proizvodnja džemova , srpske prepečenice i drugih proizvoda a što se tiče stočarske proizvodnje možemo proizvoditi sir i ostale proizvode od mleka na poljoprivrednom gazdinstvu. Ovim načinom proizvodnje rešili bi problem otkupa povrća voća i mleka a istovremeno povećali bi prihod kako po kilogramu povrća i voća tako i po litri proizvedenog mleka. Osim toga prerada i prodaja pomenutih proizvoda iziskuje veće angažovanje što daje mogućnost zapošljavanja mlađih članova porodice. Dakle, ovakvom proizvodnjom zapošljava se cela porodica ,povećava se ukupan prihod na gazdinstvu bez povećanja broja stabala voća , stoke, kao i bez povećanja ukupne površine poljoprivrednog zemljišta,kao i najbitnije ,mladi nemaju potrebu da napuštaju svoja sela.
Treba naglasiti da je potražnja za tradicionalnim proizvodima u stalnom porastu,što znači da porodično gazdinstvo umesto kvantiteta treba da podiže kvalitet i raznovrsnost proizvoda.
Kako je svima dobro poznato da je ruralni prostor sve traženiji za odmor i mesto za odlazak od svakodnevnog užurbanog načina života i gradske buke,sela nisu više samo mesta poljoprivredne proizvodnje već i mesta potrošnje. Ovo pruža posebnu mogućnost pogotovu mladima na selu da mogu ostvariti dodatni prihod a time i dugoročnu sigurnost u svom ekološki zdravom prostoru pružanjem turističkih usluga odnosno razvojem seoskog turizma. Naglasak se stavlja na mlade članove porodica jer je seoski turizam specifična delatnost koja zahteva visok odnos domaćina sa gostom, dosta angažovanog vremena, poznavanje stranih jezika i drugo. Seoskim turizmom na gazdinstvu osim povećanja prihoda same poljoprivredne proizvodnje ,povećava se proizvodnja tradicionalnih proizvoda,stvara se potreba za očuvanjem i uređenjem starih seoskih kuća, vodenica,očuvanjem starih zanata kao i opšte kulture i tradicije našeg sela.