Šokantno otkriće o štetnosti kremova! Analiza Instituta za opštu hemiju koja je objavljena pre par godina, nije uticala da se svest a i recepture za pripremu kremova promene. Iako je analiza pokazala da svi popularni slatki kremovi (a deca ih obožavaju u palačinkama ), kriju opasne sastojke, sve je počelo i završilo se samo na senzaciji. Analize su pokazale da se pored emulgatora i veštačkih aroma, kremovi prepuni štetnih zasićenih masti.
Dovoljno je da pojedete samo 50 g krema (najmanje pakovanje), pa da prekoračite preporučenu dnevnu dozu šećera! Ako tome dodate čašu soka ili gaziranog pića, krišku belog hleba ili mastan obrok ušli ste duboko “u crveno” po pitanju zdravlja. Štetnost kremova u ovom slučaju postaje očigledna jer, opterećuju organizam i dugoročno uništavaju zdravlje.
Sastav koji vas neće oduševiti
Laboratorijske analize pokazuju da prosečan krem sadrži:
31% palminog ulja (hidrogenizovanog – najjeftinijeg i najopasnijeg)
57% šećera
3% lešnika
3–7% kakaa
https://zelenanit.rs/čokolada
Na žalost nije samo krem nevolja. Kod nas je u čokolada veoma upitna poslastica https://zelenanit.rs/cokolada-kvalitet-srbija/
Drugim rečima, mazanje palačinki kremom, jednako je namazu koji ste dobili tako što ste pomešali šolju šećera sa šoljom zejtina i u koju ste eto tek reda radi, dodali malo kakaa. Da li biste time premazali palačinke? Pretpostavljam da ne bi. Međutim, kada otvorite kutiju nekog od desetine kremova koji stoje u rafovima samoposluga, ni ne pomišljate da kupujete nekvalitetnu namirnicu. Trebalo bi da znate da krem u sastavu čine 90% ulje i šećer, pa je jasno zašto stručnjaci upozoravaju na štetnost istih.
Zašto je palmino ulje problem?
Zasićene masne kiseline iz hidrogenizovanih biljnih masti (poput palminog ulja) povećavaju LDL holesterol – glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, dijabetes i čak raka debelog creva.
Trans masti dodatno snižavaju zaštitni HDL holesterol. One se kriju pod nazivima:
hidrogenizovana biljna mast
delimično hidrogenizovana biljna mast
Ove masti nalaze se u većini margarina, grickalica, keksa, napolitanki, industrijskih kolača, torti, sladoleda i mesnih prerađevina. Sve to je deo šire slike kada govorimo o štetnosti kremova i sličnih industrijskih proizvoda.
Nedavna istraživanja su pokazala da i mnogi sirevi sadrže hidrogenizovanu biljnu mast. Dakle nemaju ni “M” od mleka, pa je donešena uredba , po kojoj takvi proizvodi moraju da budu jasno i nedvosmisleno obeleženi kako bi se potrošači upoznali sa time da li će da kupe ili neće takav proizvod.
Čista hemija na tanjiru
Proces hidrogenizacije pretvara tečna ulja u čvrste masti na sobnoj temperaturi. Dobijamo proizvod je hemijski stabilan, ali zdravstveno opasan. Ironično, mnogi se zgražavaju nad pesticidima u voću, a bez problema pojedu čips, keks ili krem pun ovih masti. Ova kontradikcija najbolje oslikava koliko zanemarujemo štetnost kremova u svakodnevnoj ishrani. Tako da s tim u vezi, prskano voće i povrće ako se vodi računa o karenci je potpuno bezopasno za ishranu i zdravlje ljudi.
Još uvek niko nije javno objavio, ukoliko je testirao sastav čokolada koje se prodaju kod nas. Ako vas zanima, pročitajte ceo tekst o tome https://zelenanit.rs/zasto-domace-cokolade-ne-bi-prosle-eu-testove-kvaliteta/
Šta piše na deklaraciji krema?
Jedan tipičan krem sadrži:
šećer i ulje
biljne masti (margarin) ali najčešće hidrogenizovanu palminu mast
15% obranog mleka (gotovo voda)
surutku u prahu ( skoro pa voda )
3% lešnika
sojino brašno, aditive i veštačke arome
Zamislite da sve to sami umešate u vanglici i namažete na palačinke? Verovatno ne biste. Ali kada je u tegli sa lepom etiketom priča je drugačija. Upravo tu leži i opasna privlačnost, a samim tim i štetnost kremova.
Savršena domaća zamena
Ne možete bez slatkog namaza? Evo rešenja: sameljite oko 150g lešnika u blenderu, dodajte malo meda po ukusu i stavite kašičicu kakaa. Dobićete prirodan, zdrav i neodoljiv namaz bez hemije, sa puno ukusa i bez rizika koje donosi štetnost kremova iz prodavnica.
Osim krema, sami možete da pripremite i jedan lep napitak.