Koliko je značajan stajnjak

Ilustracija: konjski stajnjak, foto: pixabay
Ilustracija: konjski stajnjak, foto: pixabay

Stajnjak je jedno od najstarije korišćenih organskih đubriva.Osim hraniva potrebnih za ishranu biljaka,  on ima i prirodne hormone koji stimulišu rast i razvoj biljaka. Unošenjem – zaoravanjem stajnjaka u zemljište on se razlaže i oslobađa biljna hraniva. Pored ove uloge istovremeno se unose u zemljište korisni mikroorganizmi, a postojeći u zemljištu se aktiviraju. Teška, glinovita zemljišta postaju rastresitija, a  laka peskovita vezanija, bolje zaštićena od erozije.

Izvoženje i zaoravanje stajnjaka može  da se obavlja tokom cele godine. Leti su problem visoke temperature  zbog isparavanja vode i gubitka amonijaka. U jesen pri osnovnoj obradi je povoljnije pošto su gubici svedeni na minimum i stajnjak se dobro izmeša sa zemljom. Zimi su gubici beznačajni ali može doći do problema u zaoravanju stajnjaka.

Najveći je problem uraditi dobru organizaciju izvoženja, rasturanja i zaoravanja stajnjaka. Dokaz tome je da je vrlo česta slika na našim njivama raspoređen stajnjak po manjim gomilama i tako duži period čeka da se unese u zemlju. A tada nastaju veliki gubici, praktično ono što je najvrednije ode bespovratno. Postoje podaci da je samo posle šest časova od rasturanja i zaoravanja vrednost  stajnjaka spala na 80% od početne vrednosti,  a ako je stajnjak  zaoran posle jednog dana vrednost stajnjaka je spala na 70%.

Iz ovih podataka je sasvim razumljivo da je jedino racionalno da se vrlo ozbiljno pristupi  poslu izvoženja, rasturanja i zaoravanju stajnjaka. Nikako nemati naviku da je važno izvesti stajnjak na njivu, a zaorati kada bude zgodno do proleća.

Količine upotrebljenog stajnjaka variraju od mnogo  faktora, a u poslednje  vreme je stalno prisutan problem nedostatka stajnjaka. Na zemljištima siromašnim u humusu i hranivima, na zemljištima gde dugo nije korišćen stajnjak, pa na glinovitim i peskovitim trebe đubriti obilnije pošto stajnjak popravlja fizičko-hemijske  i biološke osobine zemljišta. Pored tipa  zemljišta na količinu stajnjaka utiče i biljna kultura koja će biti posejana i njene potrebe, planirani prinos, predusev i način đubrenja preduseva.

Na kraju treba reći da stajnjak održava i popravlja plodnost zemljišta popravljajući mu fizičke, hemijske i biološke osobine. Zemljište u koje se unosi stajnjak  lakše se obrađuje i opet da ponovim najvažnije je u što kraćem roku po mogućstvu kada je oblačno vreme i bez vetra izvesti, rasturiti i zaorati stajnjak .