Odrasla jedinka ove štetočine ima izraženu glavu žute do mrke boje, sa velikim očima i antenama. Telo je crne boje, a na kraju grudnog dela se nalazi žuta fleka. Krila su prozirna i sa crnim poprečnim šarama. Ženke i mužjaci se razlikuju u dužini, ali i u legalici koju imaju ženke.
Larva je bele boje, valjkastog oblika i nema noge. Uočljiva im je i glava koja je crne boje.
Jaja su žućkasto-bele boje i duga oko 0,75mm.
Trešnjina muva napada plod trešnje i višnje. Odrasle jedinke se pojavljuju u maju i 10-15 dana se hrane na listu. Nakon polaganja jaja, pojavljuju se larve koje čine najveću štetu. Hrane se unutrašnjošću ploda, njegovim sokovima i mesom. Kao posledica toga plod se suši i od njega ostane samo osušena pokožica obavijena oko semenke.
Odrasle jedinke lete od maja do juna, nakon 10-15 dana od pojavljivanja počinju sa polaganjem jaja. Ženka može da položi 60-80 jaja. Larve izlaze iz jaja nakon 6-12 dana. Larva nakon 30 dana izlazi iz ploda i pada na zemlju. Tu formira kokon i u stadijumu lutke prezimljava.
Trešnjina muva ima jednu generaciju godišnje.
Suzbijanje
• Agrotehničke mere borbe
Preporučuje se
– obrada zemljišta oko stabla,
– potpuno ubiranje plodova
– uništavanje divljih trešanja u blizini kako bi se smanjila brojnost trešnjine muve.
– postavljanje žutih lepljivih ploča, takođe može pomoći pri određivanju brojnosti.
• Hemijske mere borbe
Tretiranje insekticidima se sprovodi kada plodovi počinju da rumene, ili žute. Koriste se preparati na bazi a.m. acetamiprida. Korišćenje preparata obavljati uz obaziranje na karencu.
Štetočina koja se javlja pred samu berbu i direktno utiče na kvalitet i tržišnu cenu ploda. Zbog zakonskih ograničenja u ostatcima pesticida u plodu mora se voditi računa o preparatima koji se koriste kao i o vremenu primene ( karenci).