Pčele vam višestruko uvećavaju prinose i zaradu

Zima je vreme mirovanja pčela ali i priprema pčelara za narednu sezonu. Već s prvim danima proleće pčele počinju svoj let na kojem ih vrebaju brojne opasnosti. Jedna od najvećih pretnji po pčelinje društvo dolazi od neopreznih voćara i ratara koji pesticidima prskaju useve kako bi ih zaštitili od bolesti i korova, ne mareći mnogo za pčele. Bez pčela kao glavnih oprašivača nema ni voća, povrća, niti hrane, pa bi valjalo malo više pažnje posvetiti ovim vrednim insektima i njihovoj bezbednosti. Najveći pomor pčela svake godine zabeležen je upravo neprimerenom upotrebom pesticida koji dovode do trovanja i uništavanja kompletnih društava.

Zakon o sredstvima za zaštitu bilja osim što uređuju registraciju, kontrolu, promet, uvoz i primena sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu jasno definiše i ponašanje proizvođača kad je u pitanju zaštita pčela. Kako naglašavaju stručnjaci većina sredstava za zaštitu bilja (insekticidi, fungicidi, herbicidi), su otrovni za pčele. Poljoprivredni proizvođači posebno voćari moraju toga da budu svesni prilikom primene ovih hemijskih preparata.

Kako bi se izbeglo trovanje pčela, prema savetu stručnjaka,  neophodno je da se ratari i voćari pridržavaju propisanih pravila. Pre svega dužni su u krugu od 5 km od svojih parcela ili voćnjaka dva dana pre tretiranja obaveste pčelare o vremenu prskanja kako bi oni uklonili košnice iz opasne zone. Najbolje bi bilo ne primenjivati hemijske preparate na kojima je u uputstvu za primenu naglašeno da je sredstvo opasno po pčele. Kako bi se zaštitile pčele preporuka je da se tretiranje voćnjaka pesticidima izbegava u periodu najveće aktivnosti pčela već da se prskaju predveče kada se pčele vrate sa paše u košnicu pa je i mogućnost trovanja manja. Osim toga, na ovaj način se i sami preparati duže zadržavaju na usevima ili voću pa je i njihova efikasnost veća. Prilikom prskanja voćnjaka treba strogo voditi računa da se ne zagade pojila pčela kao što su izvori ili potoci jer i to može da ih ugrozi i dovede do njihovog trovanja.

U članu 45 pomenutog zakona o sredstvima za zaštitu bilja upotreba hemijskih sredstava je strogo zabranjeno ukoliko može da prouzrokuje  zagađenje voda, površina koje se graniče sa tretiranim parcelama u vreme cvetanja bilja, uopšte korišćenje načina tretiranja koji mogu biti toksični za pčele.

Da bi se izbeglo trovanje pčela neophodna je stalna edukacija poljoprivrednika o važnosti odgovorne upotrebe pesticida, kao i tesna saradnja sa pčelarima i lokalnim pčelarskim organizacija na tom području kako bi se zaštitili ovi korisni insekti. Podsećamo, pre tri godine pokrenuta je i kampanja Saveza pčelarskih organizacija Srbije za potpisivanje Deklaracije o zaštiti pčela u našoj zemlji koju su podržali i potpisali gotovo svi veći gradovi i opštine u Srbiji.

Kako su to pedantno izračunali švajcarski, holandski i nemački stručnjaci dobrobit od samo jednog pčelinjeg društva je 1.070 evra od čega na med ide samo 100 evra. Sve ostalo je cena njihove oprašivačke funkcije od koje najviše koristi imaju upravo voćari i ratari.  Stručnjaci upozoravaju da delovanje pesticida na pčele može biti trenutno i završava se uginućem pčela ili produženo kada hemijska sredstva izazivaju slabljenje i postepeno umiranje zajednice duži vremenski period. Osim samih pesticida koji dovode do uginuća pčela koje dođu u dodir sa ovim sredstvima, na otrovnost  hemijskih sredstava utiče više faktora  od primenjene koncentracije, načina njegove primene, temperature do toga da li je sunčan dan ili ne. Prilikom tretiranja biljaka ovim sredstvima treba izbegavati vetrovite dane jer je preciznost znatno manja, a mogućnost da vetar nanese hemikalije na putanju pčela mnogo veća.

Valja i naglasiti da prilikom kvalitetnog oprašivanja pčelama prinosi kajsija, bresaka i šljiva su veći za trećinu, borovnica čak pet puta, dok kruške i jabuke imaju i do 12 puta veći rod nakon posete pčela. Samim tim i zarada je mnogo veća. Ovo su shvatili Amerikanci pa dobro plaćaju pčelarima da donose svoje košnice kako bi pčele oprašivale voće i useve. Kako naglašavaju u SPOS „Zaštita zajednice pčela je zaštita ljudske zajednice“ i što pre to shvatimo to bolje po sve nas kako se ne bi ostvarilo proročanstvo Alberta Ajnšatjna: „Nestanu li pčele sa Zemljine površine, čovečanstvu ne bi preostalo više od četiri godine”.

Povezano