Smokva je jedna od najstarijih kultivisanih voćki na svetu i ima posebno mesto u ljudskoj istoriji, kulturi i ishrani. Smokva (lat. Ficus carica) potiče sa područja današnjeg Irana, Turske i Sirije. Njeno gajenje je započelo pre više od 5.000 godina ne samo zbog njenog slatkog ukusa već i zbog lekovitih svojstava. Arheološki nalazi ukazuju da su smokve još u neolitu uzgajane na prostoru Jerihona (oko 9.000 godina pre nove ere). Pominju se u Bibliji, grčkoj mitologiji i rimskim zapisima. Stari Rimljani su smatrali smokvu svetim drvetom koje je simbolizovalo plodnost i mir.
Iako je prirodno stanište smokve Mediteran i područja sa toplijom klimom, smokve mogu uspešno da se gaje i u Srbiji posebno u južnim krajevima naše zemlje. Kako ne podnosi niske temperature jedino što je potrebno da se s jeseni stablo zaštiti slamom kako bi lakše prezimelo. Smokva je višegodišnja biljka koja raste kao manje drvo razgranate krošnje sa specifičnim listovima. Tehnički smokve nisu plod, već cvetovi unutar mesnate ljušture takozvane sikonije. Sazrevaju tokom leta i mogu da se koriste i kao sveže i sušeno voće, ali i za džem, kompot i naravno slatko. Veoma su slatke, jer sadrže veliki procenat prirodnih šećera, ali istovremeno i bogate dijetalnim vlaknima, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom i antioksidansima. Bogate su i vitaminima: A (važan za vid i kožu) K (neophodan za zgrušavanje krvi) B1 i B6 koji su važni za energiju i nervni sitem, sadrže folnu kislenu i mnoge druge nutritijente važne za pravilno funkcionisanje ljudskog organizma.
Pored ploda lekovit je i list smokve koji se bere u periodu od maja do kraja jula dok su listovi zdravi, zeleni i puni soka. Biraju se mladi, ali već razvijeni listovi bez fleka ili oštećenja. Prilikom branja obavezno koristiti rukavice zato što list smokve sadrži mlečni sok (lateks) koji može iritirati kožu. Listovi se operu i osuše krpom ili papirom, a potom se u jednom sloju raspoređuju na suvo, provetreno mesto daleko od direktnog sunca. Suvi su kad postanu lomljivi pod prstima i tada se čuvaju u platnenim ili papirnim kesama na suvom mestu, a koriste za pripremu čaja.
Brojna naučna istraživanja su dokazala da ekstrakt lista smokve ima antidijabetičko dejstvo i utiče na smanjenje nivoa glukoze u krvi. Takođe, imaju antibakterijska svojstva, posebno protiv sojeva E. coli i Staphylococcus aureus, sadrže visok nivo antioksidanata, koji štite ćelije od oštećenja i podržavaju zdrav imunitet. U tradicionalnoj medicini plod i listovi smokve se koriste u lečenju već hiljadama godina još od drevnih vremena. Najčešće se koristi za sledeća stanja:
- poboljšava varenje i ublažava zatvor zbog bogatstva vlakana
- snižava holesterol i štiti srce
- deluje umirujuće na iritirano grlo (kada se kuva u mleku)
- jača imunitet u kombinaciji sa medom i orasima,
- pomaže kod hemoroida i anemije
U narodnoj praksi, smokve se često potapaju u vodu preko noći, a ujutru se pije ta tečnost i jede plod kao prirodan način za čišćenje creva i jačanje organizma.
Od lista smokve se najčešće prave čajevi i tinkture, a koriste se za ublažavanje sledećih bolesti:
- dijabetes tipa 2 (snižava šećer u krvi)
- kod visokog krvnog pritiska
- bronhitisa i astme (olakšava izbacivanje sluzi)
- kod kožnih problema poput čireva i bradavica (kao obloga)
- za snižavanje visokog holesterola i triglicerida
Iako je smokva izuzetno zdrava trebalo bi da je izbegavaju dijabetičari (posebno sušene smokve) zbog velike količine prirodnih šećera koji mogu podići podići nivo glukoze u krvi. Ne preporučuju se osobama sa sindromom iritabilnih creva i osetljivim digestivnim traktom zato što veća količina vlakana može da izazove nadimanje, gasove ili dijareju. Smokve bi trebalo da izbegavaju i osobe sklone alergijama, kao i trudnice i dojilje zato što nema dovoljno istraživanja o bezbednosti upotrebe lista smokve tokom trudnoće i dojenja. Čak od lista smokve ne bi trebalo da piju pacijenti koji uzimaju lekove za dijabetes (insulin, metformin) zato što ovaj čaj dodatno smanjuje nivo šećera u krvi što u kombinaciji sa lekovima može dovesti do hipoglikemije. Nisu dobre ni za osobe koje uzimaju antikoagulanse (varfarin) zato što neka istraživanja ukazuju na moguć uticaj smokve na zgrušavanje. Ukoliko imate bilo kakvu hroničnu bolest ili pijete terapiju, najsigurnije je da se konsultujete sa lekarom ili fitoterapeutom pre upotrebe ploda i lista smokve u terapijske svrhe.