Glavni nusproizvod govedarske proizvodnje je stajnjak. On može biti čvrsti ili tečni. Čvrsti stajnjak predstavlja mešavinu fecesa, mokraće i prostirke, a tečni stajnjak se sastoji samo od fecesa i mokraće. Količina proizvedenog stajnjaka na farmama zavisi od načina držanja životinja, ishrane i inteziteta same govedarske proizvodnje.
Adekvatno korišćenje i skladištenje stajnjaka uveliko smanjuje potrebu za primenom mineralnog đubriva u poljoprivrednoj proizvodnji. Zato je najekonomičnije i najprihvatljivije da se stajsko đubrivo primenjuje na poljoprivrednim površinama.

Goveđi stajnjak u sebi sadrži 0,5% N, 0,3% P2O5 i 0,5% K2O te je potrebno posebno obratiti pažnju kada i koliko stajskog đubriva se sme izvoziti na poljoprivredne površine. Pored primarnih hranjivih materija, stajnjak sadrži i sekundarna hraniva i mikrohraniva te je zbog toga nezamenljiv u poljoprivrednoj proizvodnji.
Ispiranje nitrata iz stajnjaka dovodi do višestruke štete i ono je posebno značajno za područja sa intenzivnom govedarskom proizvodnjom. Predstavlja veliki izvor zagađenja površinskih i podzemnih voda nanoseći štetu vodenim ekosistemima a samim tim ako dospeju u pitku vodu šteti i zdravlju ljudi. Ispiranjem nitrata gubi se vrlo vredan izvor azota za poljoprivredne kulture, koji se mora nadoknaditi primenom skupih mineralnih đubriva.
Zato je pravilno skladištenje i rukovanje stajnjakom višestruko značajno.
Prema preporukama Evropske Unije čvrsti stajnjak se može direktno skladištiti na zemlji uz zaštitu od površinskih voda odnosno padavina. Tečni stajnjak treba da se skladišti u vodonepropusna skladišta, koja sprečavaju curenje stajnjaka a time i zagađenje okoline.

Veličina skladišta treba da bude takva da zadovolji potrebe prikupljanja stajnjaka na period od 6 meseci.

Za jedno uslovno grlo potrebno je za 6 meseci obezbediti:
– najmanje 8m3 prostora u skladištu za čvrsti stajnjak
– najmanje 2m3 prostora u skladištu za tečni stajnjak

Prilikom izgradnje skladišta za stajnjak treba voditi računa o sledećem:
– stajnjak se može direktno skladištiti na teren samo pod uslovom da je teren vodonepropusan
– skladište treba da bude projektovano tako da ima što manje površine koje su otvorene
– potrbno je naći neko hladnije mesto za skladištenje
– pažljivo odabrati mesto za skladištenje stajnjaka u okviru farme u odnosu na na skladište hrane ( ako teren ima pad birati najnižu tačku)
– skladište stajnjaka mora biti udaljeno najmanje 10m od vodotokova a 25m od izvora ili bunara. Ako teren ima pad birati mesto koje je niže od mesta na kome je izvor ili bunar.
– kod nepokrivenih skladišta, potrebno je uračunati količinu padavina u ukupan kapacitet skladišta
– voditi računa o ruži vetrova i odnosu skladišta sa susednim objektima, posebno stambenim
– poštovati tehničke preporuke i propisane standarde za izgradnju (vodonepropustan beton, otporan na hemijske uticaje; vodocementni faktor; debljina zidova-15-20cm; količina armature; zaštitni sloj betona za armaturu; vličina agregata za beton).