Divlja rotkva je medonosna biljka i dalje velike količine nektara i polena za pčele

Divlja rotkva je korov koji može biti jednogodišnja ili višegodišnja biljka. Najčešće se pojavljuje u strnim žitima, kukuruzu, soji ili suncokretu i može da nanese ozbiljnu štetu ovim ratarskim kulturama. Ukoliko je pojede stoka negativno utiče na kvalitet mleka i mesa kod životinja. Povremeno se javlja i u povrtnjacima, a ređe u voćnjacima.

 

Divlja rotkva (lat. Raphanus raphanistrum) je širokolisni korov koji pripada porodici rotkvi iz familije kupusa. Veruje se da je predak domaćoj rotkvi, mada botaničari smatraju da je gajena rotkva zapravo podvrsta svoj divljeg rođaka. Vodi poreklo iz Aziju i pojedinih oblasti Mediterana odakle se proširila širom sveta. Samo ime divlja rotkva ili repa, kako je zovu u pojedinim delovima Mediterana, ime je dobila zbog brze klijavosti semena. Klija čak dva puta godišnje u rano proleće i ranu jesen nakon što zrelo seme padne na tlo, pri temperaturi od dva do četiri stepena. Raste u suvim, toplim i umereno toplim područjem, a odgovaraju mu kisela, humusna i rastresita zemljišta.

U pitanju je invazivni korovom koji se brzo širi po njivama. Ima uspravno, razgranato i na poprečnom preseku okruglo stablo, često mesnato zadebljalo, pokriveno čekinjastim dlakama. Može da poraste do 60 santimetara u visinu. Koren je vretenasto zadebljao, nalik domaćoj rotkvi samo znatno manji. Listovi su zelene boje sa drškama, prizemni listovi ovalnog  oblika i perasto deljeni, dok su gornji lancetasti. Cvetovi su dvopolni beli ili svetlo žuti, ređe ljubičasti skupljeni u grozdaste izdužene cvasti. Plodonosi od proleća do jeseni i u vreme cvetanja i stvaranja ploda otrovna je za goveda i ovce, ali i vrlo toksična za ljude. Svoju otrovnost gubi nakon što plod sazri i otpadne sa matične biljke. Seme ploda je se nalazi u ovalnoj, crvenkastoj kapsuli i može da se koristi kao začin. Ljutkastog je i oštrog ukusa  najčešće se upotrebljava kao zamena za ren. Seme je skriveno u ljuspastoj opni koja sazreva krajem avgusta. Jedna biljka tokom vegetativnog ciklusa može da proizvede između 150 i 2.500 semenki preko kojih se razmnožava i brzo širi. Seme zadržava klijavost i do 10 godina. U početnoj fazi klijanja i plodonošenja može izdržati temperaturu i do -11 ° C, ali ako je mlada biljka već nikla mraz je može uništiti.

Kada je u pitanju preventiva, iskusni ratari smatraju da je setva čistog semena gajene kulture najbolja prevencija protiv ovog korova. Savetu, takođe, i da se na njivi što češće menja uzgoj ratarskih kultura, jer je manja šansa da se pojavi divlja rotkva. Dobro dođe i plodored kao i češće freziranje posebno u kukuruzu. Lakše se suzbija dok je u početnim fazama razvoja, a kasnije kada biljka krene u vegetativni porast njeno uništenje je mnogo teže.

Kada su u pitanju herbicidi divlja rotkva je osetljiva na preparate na bazi foramsulfuron, plus jodosulfuron-metil-natrijum (Maister OD) ukoliko se pojavi u kukuruzu. Za soju se koristi klomazon, metribuzin (Buzzin 70 WG, Senkor) kod uljane repice klomazon (Komersant 4-E, Rampa EC) dok je za lucerku najbolje upotrebiti metribuzin (Buzzin 70 WG, Senkor). Međutim, ove herbicide ne treba koristiti na sopstvenu ruke već se pre kupovine i upotrebe treba konsultovati sa stručnjacima za zaštitu bilja. Oni će na osnovu zakorovljenosti i koliko se divlja rotkva proširila na parceli odrediti tehniku njenog suzbijanja, odnosno način upotrebe herbicida.

Divlja rotkva je medonosna biljka i dalje velike količine nektara i polena za pčele. Nekada se široko koristila u narodnoj  medicini. Lekoviti deo biljke su mladi listovi u rano proleće pre cvetanja kada se mogu koristiti sirovi kao dodatak salatama zbog ogromne količine vitamina C. U lekovite svrhe koristi se i seme, ali nakon što u potpunosti sazri krajem leta. Ukoliko se koristi u vidu čaja pomaže kod lakših oblika bronhitisa, promuklosti i kašlja jer ima moć rastvaranja, pa se nakupljeni šlajm u disajnim putevima brže i lakše izbaci. Izmrvljeno seme divlje rotkve pripremljeno s medom kao gusti, lekoviti melem uzima se jednom dnevno i to malom kašičicom za otklanjanje bolova u kukovima. U kombinaciji sa belim vinom seme ovog korova pomaže kod otežanog mokrenja. Ipak, pre upotrebe trebalo bi se konsultovati sa lekarom ili dobrim poznavaocem lekovitog bilja.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

10.08.2023.

Izuzetno lekovita bilja iako je korov

14.03.2023.

Kako protiv ovog korova

26.01.2023.

Kako se gaji ova medonosna biljka

24.10.2022.

Plava lepotica lekovita i medonosna biljka

27.07.2022.

Korov opasan za stoku i otrovan za ptice

22.07.2022.

Opasan korov

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca