Kako se sadi i gaji aronija?

Aronija se lako gaji i održava. Gaji se slično kao oblačinska višnja ili leska. Ako se gaji na sopstvenom korenu dobija se žbun sličan žbunu leske.

Da bi se olakšalo njeno gajenje, omogućila međuredna obrada, rezidba i berba, može se kalemiti na jarebiku (Sorbus aucuparia), koja se u Rusiji naziva „krasnoplodnaja rjabina“, u Ukrajini „gorobina zvičajna“.

Podloga za kalemljenje treba da bude stara najmanje tri godine, jer se kalemi na visini od oko 100 do 120 cm, tako da će kalemljena sadnica imati minimum pet godina u vreme sadnje na stalno mesto. Može se kalemiti na razne načine; očenjem, „čipovanjem“, engleskim spajanjem, i ostalim, kao i sve druge vrste voća. Izbor načina kalemljenja zavisi od debljine stabla podloge i plemke.

Ilustracija: aronija u cvetu, foto, Nikola Milošević
Ilustracija: aronija u cvetu, foto, Nikola Milošević

Zbog visokog stepena otpornosti na mraz, izdržava zimu i do -47°C. Zato je mnogi nazivaju sibirska borovnica. Otporna je i na sušu, insekte, zagađenja i bolesti. Oprašuju je pčele i vetar, a u jesen listovi menjaju boju u crvene nijanse. Listovi aronije su jednostavni, poređani naizmenično.

Sadi se u jesen, preko zime i u rano proleće, uz uslov da zemlja nije smrzla i da vegetacija još nije počela. Biljke iz kontejnera (saksija) mogu da se sade i u toku vegetacionog perioda. U tom slučaju sadi se u vodom natopljene jame, a posle sadnje ponovo zalije, kako bi biljka odmah nastavila sa rastom.

Optimalna pH vrednost , blago kisela (6-6.5), ali će tolerisati širi opseg pH (5-8.5). Norme za mineralna đubriva, kod aronije u punom plodonošenju, po hektaru su: 80 kg -100 kg fosfora, 100 kg -150 kg kalijuma i 150 kg azota.
Najbolja gustina sadnje u klasičnim voćnjacima je 3 x 1,5 m, kojom prilikom se posadi 2. 222 biljke po hektaru. Ovakvom sadnjom svaka biljka dobija 4,5 m2 vegetacionog prostora. Sadi se do dubine na kojoj je sadnica bila u rasadniku. Dovoljno je iskopati jame dubine 20 i prečnika 30 cm. Sadnicu pažljivo nagrnuti sitnom i vlažnom zemljom i nagaziti oko nje kako bi se uspostavio dobar kontakt između korena i čestica zemlje, a vazduh istisnuo.

Ukoliko želite da mašinski ubirate plodove aronije gustina sadnje je 3 x 0,8m, kojom prilikom se posadi 4. 100 biljaka po hetkaru.

U prvoj godini po sadnji dvogodišnjih sadnica, može se dobiti od 100 – 200 kg ploda po hektaru. U sledećoj sezoni žbun daje po 7-8 grozdova, 200 – 300 grama po biljci ili 440 do 660 kg po hektaru.

Ilustracija: Aronija, foto, Nikola Milošević
Ilustracija: plod aronije, foto, Nikola Milošević

Ukratko o rezidbi

  • Prva se rezidba obavlja ubrzo nakon sadnje. Sve se stabljike obrezuju na visinu 10 – 15 cm od tla.
  • Tokom sledeće tri ili četiri godine,  rezidba se ograničava samo na uklanjanje oštećenih grana (nakon branja kombajnom) i onih koje se beru ručno.
  • Narednih godina trebate početi uklanjati najstarije grane da bi ih zamenile nove stabljike.
  • Najviše bobica, koje su ujedno najlepše i najveće, ubrano je između druge i četvrte godine roda. Za grmove je poželjno da nemaju grana starijih od šest godina.
  • Često se događa da nakon nekoliko godina uzgoja bez pravilne rezidbe grmova plantaža treba radikalan postupak pomlađivanja. Taj se postupak sastoji od uklanjanja svih starih grana i ostavljanja samo desetak mladih stabljika u svakom grmu.

Iz ove kategorije

Pročitajte i

Čajevi za kvalitetniji život

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca